Koliko su bezbedne amalgamske plombe i da li ih treba zameniti?
Gotovo polovina američkih stomatologa još uvijek koristi zubne amalgamske plombe („srebrne plombe“). Ali da li ste znali da amalgamske plombe sadrže oko 50% žive. Istraživanja su pokazala da se male količine žive kontinuirano oslobađaju iz amalgamskih ispuna i da se uglavnom apsorbira u tijelo.
Istraživači su otkrili da su za većinu ljudi amalgamske plombe odgovorne za većinu žive pohranjene u njihovim tkivima, zajedno sa konzumacijom ribe. Pokazalo se da su razine žive u kosi i urinu u direktnoj korelaciji s izloženošću ljudi plombama koje sadrže živu.
Američko stomatološko udruženje (ADA) i FDA tvrde da su amalgamske plombe sigurne i da niske razine žive koje oslobađaju ne predstavljaju zdravstveni problem. Međutim, neki stručnjaci se ne slažu i tvrde da je sigurnost dentalnih amalgama upitna.
Svjetska zdravstvena organizacija kaže da udisanje ili unošenje žive, čak i u malim količinama, može uzrokovati “ozbiljne zdravstvene probleme”. Neki od njih uključuju depresiju, tremor, gubitak pamćenja, kognitivne i motoričke disfunkcije, kao i oštećenja pluća, bubrega, očiju te probavnog i imunološkog sistema.
Mogu li vaše amalgamske plombe polako oštećivati vaše zdravlje? Da li ih treba ukloniti ili su bezbedni takvi kakvi jesu? Ovaj članak ima za cilj pružiti neke informacije koje će vam pomoći u odluci o vašem stomatološkom radu.
Šta je zapravo Amalgam?
Svake godine se ugradi oko milijardu amalgamskih plombi. Koriste se više od 150 godina i popularni su zbog svoje izdržljivosti, pristupačnosti i lakoće manipulacije.
Amalgamske plombe su poželjan izbor za mnoge stomatologe i pacijente, posebno kada se popravljaju zadnji zubi kojima je potrebna snaga za žvakanje i nisu vidljivi kada se smiješimo, pa je njihov izgled često manje prioritet.
Amalgam je mješavina žive, bakra, kalaja i srebra. 50% amalgamskog punjenja čini živa, koja se koristi za povezivanje ostalih elemenata. Do danas nije otkrivena nijedna alternativa živi, pa se ona i dalje koristi.
Tu počinje problem sa srebrnim ispunama. Mnogi ljudi nisu ni svjesni da njihov stomatološki rad sadrži živu koja proizvodi potencijalno opasnu paru u ustima. Nivoi pare su posebno visoki prilikom umetanja i vađenja ispuna, tako da je moguće izvlačenje potrebno obaviti s velikom pažnjom.
Kontroverza o sigurnosti zubnog amalgama (srebrne plombe).
Prema različitim studijama, nivo žive koji ste izloženi ako su vam postavljene amalgamske plombe kreće se od 1 mikrograma dnevno do 27 mikrograma dnevno.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) također navodi da se izloženost značajno povećava – i do 5 puta – uz određene prakse i navike kao što su škrgutanje zubima, žvakanje guma i ispijanje gaziranih pića.
Ako uzmemo u obzir veće brojke iz ovih studija, izjavu SZO-a i kontinuirano izlaganje, pare žive iz amalgama bi se trebale smatrati nezdravim prema standardima koje je postavila Uprava za sigurnost i zdravlje na radu (OSHA).
Međutim, Američko stomatološko udruženje (ADA) ne smatra amalgam nesigurnim. Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) također ne savjetuje uklanjanje amalgama i upozorava da bi to moglo nanijeti više štete pacijentu u odnosu na ostavljanje plombi onakvima kakve jesu.
I ne samo to, FDA označava uklanjanje amalgama zbog straha od živine pare neetičkim, a stomatolozi koji izvode proceduru rizikuju da izgube dozvolu.
Ipak, 2009. godine, sama FDA je premjestila upotrebu amalgama u klasu II (umjereni rizik) iz prethodne klase I (nizak rizik), što je malo kontradiktorno njihovom stavu o sigurnosti amalgama.
Zdravstveni rizici vezani za amalgamske plombe
Kada izloženost živi dostigne određeni nivo, ovaj moćni neurotoksin može uzrokovati neurološka oštećenja, probleme mentalnog zdravlja, kronične bolesti i autoimuna stanja .
Studija sprovedena u Švedskoj otkrila je da je 78% ljudi koji su imali već postojeće neurološke i zdravstvene probleme (na primjer, sindrom kroničnog umora) prijavilo poboljšanje zdravlja nakon uklanjanja plombe. Skandinavske zemlje su 2008. godine zabranile upotrebu amalgama u stomatologiji.
Izvještaji iz SAD-a su u suprotnosti s gornjom odlukom. Studije koje je finansirala FDA pronašle su nedovoljno dokaza koji bi povezivali živu iz amalgama s raznim zdravstvenim tegobama.
Oni objašnjavaju da kada se živa poveže sa drugim materijalima, njen hemijski sastav se menja i postaje netoksična. Nadalje, FDA i ADA vjeruju da je količina žive koja se oslobađa iz amalgamskih ispuna premala da bi bila štetna za ljude.
Kako znati da li imate trovanje živom iz plombe
Mnogi simptomi trovanja živom iz plombe povezani su s vašom moždanom funkcijom jer udahnuta živina para dovodi do taloženja elementarne žive u mozgu.
Uobičajeni simptomi trovanja živom zbog plombe u mozgu uključuju umor, anksioznost, depresiju, gubitak pamćenja i poteškoće s koncentracijom.
Međutim, pare žive iz plombi se takođe lako udišu i apsorbuju u vašem telu. Stoga simptomi toksičnosti živom mogu biti fizički i na cijelom tijelu, osim mentalnih i emocionalnih.
Simptomi trovanja živom iz plombe mogu uključivati:
Slabost i umor
Glavobolja
Gastrointestinalni problemi
Rašireni bol u zglobovima
Osip na koži
Gubitak težine
Smanjen vid boja i oštrina vida
Nedostatak koordinacije pokreta
Tremor
Gubitak pamćenja
Smanjena mentalna koncentracija i promjene raspoloženja
Depresija ili anksioznost
Pretjerana ljutnja
Ekološki rizici amalgama
Živa također predstavlja veliku prijetnju okolišu. SZO je utvrdila da se 53% emisije žive može pripisati amalgamu i laboratorijskim uređajima. Zato je ispravna tehnika uklanjanja koja može smanjiti ispuštanje žive u kanalizacijski sistem toliko važna.
Amalgamski separatori mogu ublažiti negativan utjecaj, ali nisu obavezni u mnogim zemljama, uključujući SAD.
Trebate li ukloniti amalgamske plombe?
Ovo nije laka i jednostavna odluka i treba je pažljivo razgovarati sa svojim stomatološkim timom. Kao što je već spomenuto, tokom uklanjanja, oslobađa se više živine pare, što može pogoršati vašu zdravstvenu situaciju.
Općenito govoreći, restauracija bez amalgama se obično preporučuje ako su plombe starije od 20 godina, uzrokuju upalu desni i onemogućavaju održavanje dobre zubne higijene.
Koliko žive može iscuriti u vaše tijelo zavisi i od broja punjenja i vaše prehrane. Na primjer, ako volite da uživate u gaziranim pićima, to će povećati nivo žive jer pjenušavo piće erodira amalgam.
Ako odlučite ukloniti stare amalgamske plombe, pobrinite se da vaš stomatolog koristi dentalni kofer dam koji će izolirati zub i minimizirati živine pare.
Šta su alternative?
Umjesto amalgama mogu se koristiti smole kompozitne plombe. Imitiraju izgled vaših zuba i obično se koriste za prednje zube. Nekada su se smatrali nedovoljno izdržljivim za stražnje kutnjake, ali su se tehnike i materijali sada poboljšali, pa se mogu koristiti i za mljevenje pod visokim pritiskom i žvakanje. Ipak, mnogi stomatološki planovi ih ne pokrivaju.
Druge, skuplje alternative uključuju laboratorijski proizveden porcelan i zlato.
Još uvijek nije jasno da li živa u amalgamu predstavlja zdravstveni rizik. Potrebno je više istraživanja od strane nezavisnih tijela, a rezultati moraju biti dostupni pacijentima.
Nemojte samo žuriti sa uklanjanjem postojećih amalgama jer se većina živinih para oslobađa tokom postavljanja i uklanjanja.
Skandinavske zemlje su zabranile ili ograničile amalgame iz zdravstvenih i ekoloških razloga. Kada odlučujete o svojim budućim plombama, razmotrite alternative koje su dostupne i koje bi mogle biti sigurnije i zdravije.
Izvor: https://www.healthyandnaturalworld.com/how-safe-are-amalgam-fillings/